top of page
baner4.jpg

Gdje i kada

Vučedol/kultura: ishodište i nasljeđe

1. međunarodna znanstvena i stručna konferencija o vučedolskoj kulturi

8. prosinca 2022. - Muzej vučedolske kulture

9. prosinca 2022. - Gradski muzej Vukovar

1.jpg

Lokalitet Vučedol

Lokalitet Vučedol nalazi se na desnoj obali Dunava, 4 km nizvodno od Vukovara na jednoj od prapornih greda. Višeslojno naselje ističe se od okoline s nekoliko uzvišenja, telova: Vinograd i Kukuruzište Streim, Vinograd Karasović i Gradac. Arheološka stratigrafska slika može se pratiti od neolitika do srednjeg vijeka. Najstariji slojevi pripisuju se neolitiku i starčevačkoj kulturi. Eneolitičkim slojevima pripadaju lasinjska, badenska, kostolačka i vučedolska kultura. Na lokalitetu se pojavljuju i slojevi ranog i kasnog brončanog doba, mlađeg željeznog doba, antike i srednjeg vijeka. Lokalitet je najduže i najintenzivnije naseljavan u kasnom eneolitiku, posebice u vrijeme vučedolske kulture koja je po njemu dobila i ime. Prva iskopavanja provodi  Josip Brunšmid već 1987. g. zahvaljujući kojem je lokalitet upisan na arheološku kartu, a prva sustavna istraživanja provedena su 1938. g. u svjetski poznatoj kampanji R. R. Schmidta. S nekoliko probnih istraživanja 1960-ih godina prof. Stojan Dimitrijević potvrđuje važnost lokaliteta, te rezultate tih iskopavanja koristi pri izradi relativne kronološke slike neolitika i eneolitika istočne Hrvatske. Prof. dr. Aleksandar Durman s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu zajedno s Gradskim muzejem Vukovar vrši iskopavanja lokaliteta kratko 1981. g., te sustavno od 1984. g. na poziciji vinograda Streim. Istraživanja su prekinuta 1991. g. uslijed ratnih zbivanja u Vukovaru, te nastavljena 2001. g. kada se istraživanjima pridružuje Arheološki muzej u Zagrebu. Posljednja kampanja sustavnih i zaštitnih arheoloških istraživanja odvijala se na poziciji kukuruzišta Streim i trajala je od 2012. do 2021. g. Nositelj istraživanja je novoizgrađeni Muzej vučedolske kulture u suradnji s Odsjekom za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Gradskim muzejem Vukovar. Istraživanja Vučedola najduže su sustavno provođena istraživanja jednog prapovijesnog lokaliteta u Hrvatskoj koja uz manje prekide aktivno traju do danas.  Površina lokaliteta Vučedol s pozicijama Vinograd, Kukuruzište Streim i Gradac iznosi 30 000 m2, a do sada je, tijekom 40 godina sustavnih iskopavanja, istraženo samo 15 % površine. Lokalitet Vučedol, osim iznimnog znanstvenog doprinosa u proučavanju prapovijesti, ima i iznimnu važnost u izobrazbi mladih arheologa, studenata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 

Muzej vučedolske kulture

Muzej vučedolske kulture jedinstveni je nacionalni muzej osnovan 2013. g., a njegov postav za javnost otvoren je 2015. g. Nalazi se na samom lokalitetu Vučedol u podnožju Vinograda Streim i jedini je muzej posvećen samo jednoj arheološkoj kulturi. Izložbeni prostor proteže se na površini od 1200 m². Vučedolska kultura prezentirana je kroz 19 soba i obuhvaća mnogobrojne teme: geografske i geološke značajke lokaliteta, naziv i povijest istraživanja kulture, indoeuropske utjecaje, naselje i vučedolsku arhitekturu, gospodarske i ekonomske dosege koji su prikazani kroz obrte i zanate (stočarstvo i zemljoradnja, lov i ribolov, tkanje, odjeća i obuća, lončarstvo i metalurgija), te razne društvene, religijske i ritualne aspekte kulture. Zgrada muzeja,  realizirana je projektom Ilok – Vukovar – Vučedol pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva kulture. U sklopu projekta izgrađene su radionice starih zanata i rekonstruirani su grobovi pronađeni prilikom istraživanja položaja Gradac koji će biti dio budućeg Arheološkog parka Vučedol te je obnovljena Villa Streim kao kulturno dobro. 

https://vucedol.hr/

Vila Streim

Villa Streim izgrađena je 1918. g. kao objekt ladanjskog karaktera. Bila je u vlasništvu obitelji Streim koji su od samih početaka bili svjedoci istraživanja na Vučedolu i utkali se u povijest istraživanja lokaliteta. Sama zgrada zaštićena je kao kulturno dobro i ima visoki značaj u povijesti hrvatske arhitekture. Ističe se kao važan rad vukovarskog arhitekta secesije, art-decoa i rane moderne u Slavoniji, Frana Funtaka te je među prvima slavonsko-srijemskim građevinama građenim od betona. Danas je obnovljena i služi kao administrativna jedinca u sklopu Muzeja vučedolske kulture i kao arheološki znanstveno istraživački centar.

DJI_0067_edited.jpg
Gradski muzej Vukovar

Gradski muzej Vukovar

Gradski muzej Vukovar osnovan je 1946. godine, a prvi stalni postav otvoren je 1948. godine zahvaljujući donacijama njegovog osnivača dr. Antuna Bauera. Muzej je od 1968. g. smješten u barkonom dvorcu grofova Eltz na obali Dunava. U sastavu muzeja do 1991. djelovale su četiri zasebne muzejsko-galerijske cjeline: Gradski muzej Vukovar sa zavičajnim zbirkama u dvorcu Eltz, Zbirka Bauer i galerija umjetnina u zgradi Diližansne pošte, Memorijalni muzej posvećen nobelovcu Leopoldu (Lavoslavu) Ružički u njegovoj rodnoj kući, te Muzej novije povijesti u Radničkom domu. Dvorac Eltz postao je prva građevina u Vukovaru bombardirana iz zraka u vrijeme Domovinskog rata, a zbirke i muzejska građa su oštećeni, uništeni ili preneseni u Srbiju. Usprkos tome, Muzej nastavlja svoje djelovanje kao „Muzej u progonstvu“ u Muzejskom Dokumentacijskom Centru i Muzeju Mimara u Zagrebu. Za vrijeme procesa mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja, Gradski muzej počinje svoje djelovanje u razorenom dvorcu Eltz gdje inicira niz izložbi, promocija, izdavačkih aktivnosti i manifestacija, a tijekom tog vremena uslijedio je i povrat umjetnina. Povratom umjetnina 2001. g. muzej je započeo proces restauracije muzejske građe, te pripremu za otvaranje novoga stalnog postava koji je realiziran 2014. g. U stalnom postavu muzeja, koji se prostire na preko 3500 m2, kroz prizemlje, dvije etaže i potkrovlje, prikazan je povijesni razvoj vukovarskog kraja u rasponu od 8 000 g. Sa preko 2000 restauriranih predmeta iz muzejskih zbirki prikazuje se arheološka prošlost, povijesni razvoj Vukovara od prvog pisanog dokumenta iz 1220. g. do danas, tradicijski način života u okolnim mjestima, Domovinski rat, vrijeme progonstva i povratka, te život danas u Vukovaru kao višenacionalnoj zajednici. 

http://www.muzej-vukovar.hr/

bottom of page