Gdje i kada
Vučedol/kultura: ishodište i nasljeđe
1. međunarodna znanstvena i stručna konferencija o vučedolskoj kulturi
8. prosinca 2022. - Muzej vučedolske kulture
9. prosinca 2022. - Gradski muzej Vukovar
Lokalitet Vučedol
Lokalitet Vučedol nalazi se na desnoj obali Dunava, 4 km nizvodno od Vukovara na jednoj od prapornih greda. Višeslojno naselje ističe se od okoline s nekoliko uzvišenja, telova: Vinograd i Kukuruzište Streim, Vinograd Karasović i Gradac. Arheološka stratigrafska slika može se pratiti od neolitika do srednjeg vijeka. Najstariji slojevi pripisuju se neolitiku i starčevačkoj kulturi. Eneolitičkim slojevima pripadaju lasinjska, badenska, kostolačka i vučedolska kultura. Na lokalitetu se pojavljuju i slojevi ranog i kasnog brončanog doba, mlađeg željeznog doba, antike i srednjeg vijeka. Lokalitet je najduže i najintenzivnije naseljavan u kasnom eneolitiku, posebice u vrijeme vučedolske kulture koja je po njemu dobila i ime. Prva iskopavanja provodi Josip Brunšmid već 1987. g. zahvaljujući kojem je lokalitet upisan na arheološku kartu, a prva sustavna istraživanja provedena su 1938. g. u svjetski poznatoj kampanji R. R. Schmidta. S nekoliko probnih istraživanja 1960-ih godina prof. Stojan Dimitrijević potvrđuje važnost lokaliteta, te rezultate tih iskopavanja koristi pri izradi relativne kronološke slike neolitika i eneolitika istočne Hrvatske. Prof. dr. Aleksandar Durman s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu zajedno s Gradskim muzejem Vukovar vrši iskopavanja lokaliteta kratko 1981. g., te sustavno od 1984. g. na poziciji vinograda Streim. Istraživanja su prekinuta 1991. g. uslijed ratnih zbivanja u Vukovaru, te nastavljena 2001. g. kada se istraživanjima pridružuje Arheološki muzej u Zagrebu. Posljednja kampanja sustavnih i zaštitnih arheoloških istraživanja odvijala se na poziciji kukuruzišta Streim i trajala je od 2012. do 2021. g. Nositelj istraživanja je novoizgrađeni Muzej vučedolske kulture u suradnji s Odsjekom za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Gradskim muzejem Vukovar. Istraživanja Vučedola najduže su sustavno provođena istraživanja jednog prapovijesnog lokaliteta u Hrvatskoj koja uz manje prekide aktivno traju do danas. Površina lokaliteta Vučedol s pozicijama Vinograd, Kukuruzište Streim i Gradac iznosi 30 000 m2, a do sada je, tijekom 40 godina sustavnih iskopavanja, istraženo samo 15 % površine. Lokalitet Vučedol, osim iznimnog znanstvenog doprinosa u proučavanju prapovijesti, ima i iznimnu važnost u izobrazbi mladih arheologa, studenata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Muzej vučedolske kulture
Muzej vučedolske kulture jedinstveni je nacionalni muzej osnovan 2013. g., a njegov postav za javnost otvoren je 2015. g. Nalazi se na samom lokalitetu Vučedol u podnožju Vinograda Streim i jedini je muzej posvećen samo jednoj arheološkoj kulturi. Izložbeni prostor proteže se na površini od 1200 m². Vučedolska kultura prezentirana je kroz 19 soba i obuhvaća mnogobrojne teme: geografske i geološke značajke lokaliteta, naziv i povijest istraživanja kulture, indoeuropske utjecaje, naselje i vučedolsku arhitekturu, gospodarske i ekonomske dosege koji su prikazani kroz obrte i zanate (stočarstvo i zemljoradnja, lov i ribolov, tkanje, odjeća i obuća, lončarstvo i metalurgija), te razne društvene, religijske i ritualne aspekte kulture. Zgrada muzeja, realizirana je projektom Ilok – Vukovar – Vučedol pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva kulture. U sklopu projekta izgrađene su radionice starih zanata i rekonstruirani su grobovi pronađeni prilikom istraživanja položaja Gradac koji će biti dio budućeg Arheološkog parka Vučedol te je obnovljena Villa Streim kao kulturno dobro.
Vila Streim
Villa Streim izgrađena je 1918. g. kao objekt ladanjskog karaktera. Bila je u vlasništvu obitelji Streim koji su od samih početaka bili svjedoci istraživanja na Vučedolu i utkali se u povijest istraživanja lokaliteta. Sama zgrada zaštićena je kao kulturno dobro i ima visoki značaj u povijesti hrvatske arhitekture. Ističe se kao važan rad vukovarskog arhitekta secesije, art-decoa i rane moderne u Slavoniji, Frana Funtaka te je među prvima slavonsko-srijemskim građevinama građenim od betona. Danas je obnovljena i služi kao administrativna jedinca u sklopu Muzeja vučedolske kulture i kao arheološki znanstveno istraživački centar.
Gradski muzej Vukovar
Gradski muzej Vukovar osnovan je 1946. godine, a prvi stalni postav otvoren je 1948. godine zahvaljujući donacijama njegovog osnivača dr. Antuna Bauera. Muzej je od 1968. g. smješten u barkonom dvorcu grofova Eltz na obali Dunava. U sastavu muzeja do 1991. djelovale su četiri zasebne muzejsko-galerijske cjeline: Gradski muzej Vukovar sa zavičajnim zbirkama u dvorcu Eltz, Zbirka Bauer i galerija umjetnina u zgradi Diližansne pošte, Memorijalni muzej posvećen nobelovcu Leopoldu (Lavoslavu) Ružički u njegovoj rodnoj kući, te Muzej novije povijesti u Radničkom domu. Dvorac Eltz postao je prva građevina u Vukovaru bombardirana iz zraka u vrijeme Domovinskog rata, a zbirke i muzejska građa su oštećeni, uništeni ili preneseni u Srbiju. Usprkos tome, Muzej nastavlja svoje djelovanje kao „Muzej u progonstvu“ u Muzejskom Dokumentacijskom Centru i Muzeju Mimara u Zagrebu. Za vrijeme procesa mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja, Gradski muzej počinje svoje djelovanje u razorenom dvorcu Eltz gdje inicira niz izložbi, promocija, izdavačkih aktivnosti i manifestacija, a tijekom tog vremena uslijedio je i povrat umjetnina. Povratom umjetnina 2001. g. muzej je započeo proces restauracije muzejske građe, te pripremu za otvaranje novoga stalnog postava koji je realiziran 2014. g. U stalnom postavu muzeja, koji se prostire na preko 3500 m2, kroz prizemlje, dvije etaže i potkrovlje, prikazan je povijesni razvoj vukovarskog kraja u rasponu od 8 000 g. Sa preko 2000 restauriranih predmeta iz muzejskih zbirki prikazuje se arheološka prošlost, povijesni razvoj Vukovara od prvog pisanog dokumenta iz 1220. g. do danas, tradicijski način života u okolnim mjestima, Domovinski rat, vrijeme progonstva i povratka, te život danas u Vukovaru kao višenacionalnoj zajednici.